Plavac mali (Crljenak, Pagadebit crni)
 
Najznačajnija i najzaštićenija hrvatska sorta. Sadržaj sladora u grožđu, kao i ostali sastojci o kojima ovisi kakvoća budućeg vina variraju ovisno o osunčanosti, položaju vinograda i kakvoći tla.

Otpornost na sušu, smatraju stručnjaci, jedna je od glavnih osobina plavca, jer se uzgaja gdje nemilosrdno prži sunce i svaka kapljica vode je dragocjenost. Rijetko je koja poljodjelska kultura svoje osobine prilagodila uvjetima kraja kao što je to kod plavca. Zbog toga u Dalmaciji se od davnina može čuti izreka: Svaku lozu hvali, ali mali plavac sadi. Zbog razlike u tlu i mikroklimi, plavci se međusobno razlikuju.

Plavac mali je po većini autora izvorna dalmatinska sorta koja je oduvijek ovdje prisutna i široko rasprostranjena. Darivajući malim plavcem Dalmaciju kao da je priroda htjela ispraviti nepravdu što je ovdje stvoren kameniti kraj s malo obradive zemlje. Mali plavac opstoji i u onim škrtim uvjetima u kojima se ne može održati niti jedna druga kultura, možda su zbog toga i njegove bobice male pa mnoge iznenadi ljepota i snaga vina koja se od njega dobije.

Danas su stručnjaci na temelju genetskih istraživanja utvrdili povezanost sorte loze plavac mali i glasovite i rasprostranjene američke sorte zinfandel te sorte primitivo u Italiji. Ranije se u većini stručnih knjiga navodilo da je ova loza podrijetlom iz Mađarske. Često se spominjalo Agustina Haraszthya, rodom iz sela Futoga u Bačkoj, čiji je sin Arpad tvrdio da je njegov otac u Kaliforniju prenio lozu zinfandela iz njihove domovine Mađarske.

Međutim, sve ovi navodi su bili na staklenim nogama. O podrijetlu ove loze pisao je povjesničar vinogradarstva prof. Charles Sullivan. Po njemu loza je bez imena stiglo iz Beča, točnije iz Schonbrunnova rasadnika u kojemu je bilo sadnica iz svakog djela austrougarskog carstva, pa i iz Dalmacije. U SAD-u je ovu lozu za svoj rasadnik na Long Islandu između 1822. i 1829. uvezao George Gibbs. Odatle je navodno zinfandel 1852. stigao u Kaliforniju brodom kapetana Fredericka Macondraya koji je ponio sadnicu sa sobom prijatelju u Napu, koji ju je tamo razmnožio.

U jesen 1967. dr. Austin Goheen iz Ministarstva poljoprivrede SAD-a posjetio je jugoistočnu talijansku pokrajinu Pugliu-Bari i kušajući vina utvrdio da ga kapljica od grožđa sorte primiti di Gioia podsjeća na zinfandel. Ovaj stručnjak je također naveo da se vinova loza slična primitivu uzgaja i na drugoj strani Jadrana, pod nazivom plavac mali.

Spoznavši mogućnost da je zinfandel podrijetlom iz naših krajeva, a na inicijativu Konzorcija za izvoz plavca iz Zagreba, dr. Petar Maleš, tada direktor Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, obavio je istraživanje na kraju kojeg je 1993. izdao publikaciju Populacija plavca, u kojoj je naveo: Današnji fond tipova plavca primitivo (Italija) i zinfandel (Kalifornija) potječe iz autohtone populacije koja je nastala u hrvatskoj Dalmaciji". Danas, kada se piše o podrijetlu zinfandela, često se u kronologiji preskače ova karika. Posebno aktivni zagovarač da je zinfandel podrijetlom iz Dalmacije bio je Miljenko Grgić, kalifornijski vinogradar, doseljenik iz Hrvatske, koji je za ispitivanje podrijetla zinfandela zainteresirao Carole Meredith, profesoricu na Sveučilišta u Davisu, jedne od vodećih stručnjaka u svijetu za genetska ispitivanja sorata i otkrivanju njihova podrijetla. Ona je zajedno s kolegama s Agronomskog fakulteta iz Zagreba utvrdila da zinfandel i plavac mali nisu iste sorte, već se činilo da su u vrlo uskoj rodbinskoj vezi.

Istodobno su I. Pejić i E. Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu nastavili u dalmatinskim vinogradima potragu i u rujnu 2000. našli jednu vrlo staru sortu loze, poznatu pod imenom crljenak kaštelanski (u vinogradu Ivice Radunića u Kaštelima). Uzorak je poslan u Ameriku Carole Meredith, koja je na temelju genetskih ispitivanja (provođenjem DNK analiza) potvrdila da je pronađena stara loza crljenka iz Kaštelanskog polja istovjetan sorti zinfandela.

Nastavkom testiranja utvrdilo se da je plavac mali potomak crljenka kaštelanskog (zinfandela) i još jedne stare hrvatske sorte, koje još jedino ima na Šolti - dobričić.




PC4U - računala, komponente, periferni uređaji, informatičke usluge, hosting

Infomodul - izrada programa i Internet stranica

Crna i ružičasta vina


Cijena 80,00 kn
 kom. 
Stranice se arhiviraju u digitalni arhiv Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu




na vrh stranice | dodaj u favorites | impresum | ©2004-2018 www.Vinskipodrum.com

stranice izradio Infomodul